Europsko vijeće će danas i sutra razmatrati niz pitanja, među kojima je i stanje u Bosni i Hercegovini na inzistiranje hrvatskoga premijera Andreja Plenkovića jer je još donedavno tinjala nada kako bi se barem ono što se zove bosanskohercegovačka vlast usuglasilo oko dvaju europskih zakona, koji bi s izborom glavnog pregovarača dali dovoljno argumenata da zagovaratelji BiH mogu odobrovoljiti ostatak ove europske institucije da dadne "zeleno svjetlo" za početak pregovora, piše Večernji list BiH. Naime, ovoga se tjedna još čekalo eventualno očitovanje dijela političkih stranaka koje su formalno u vlasti mogu li se dogovoriti i poduprijeti dva zakona. Jedan je o Sudu BiH, kojim se predviđa i osnivanje njegova posebnog Prizivnog odjela, a drugi o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću. No, očito je da nema dogovora oko europskih zakona. No, istodobno se pokušava pronaći rješenje koje bi barem malo ublažilo lošu europsku godinu odmrzavanjem sredstava iz Plana rasta. Uz ostalo, o tome je razgovarao i premijer Andrej Plenković s predsjednikom HDZ-a BiH, ali i predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Tako da BiH ostaje nova prigoda eventualno tek u rujnu, kada bi se poslije godišnjih odmora trebali okupiti europski čelnici. No, zadaća za BiH ostaje ista.
Presuda Dodiku, kampanja
A iskušenja su posve sigurno mnogo veća s obzirom na to da se u međuvremenu očekuje izricanje i drugostupanjske presude Suda BiH u predmetu protiv čelnika Republike Srpske Milorada Dodika te će se posve sigurno dodatno užariti i međusobne optužbe unutar bošnjačkog i srpskog političkog spektra na temama izdaje nacionalnih interesa i pokušaja dokazivanja tko je veći zaštitnik nacionalističkih interesa. Koji se katkada podvode i kao briga za državu. Zakon o Sudu BiH zbog toga ima male ili nikakve izglede biti usuglašen, a nešto je bolja pozicija Zakona o VSTV-u. S druge pak strane, s obzirom na snažnu polarizaciju, i imenovanje glavnog pregovarača, što je treći jasno istaknut uvjet, postaje, čini se, nepremostiva prepreka. U toj je kategoriji, nažalost, i Izborni zakon Bosne i Hercegovine iako bi ključno relaksirao odnose Hrvata i Bošnjaka. On je jedna od točaka današnje sjednice Doma naroda Parlamenta BiH. No, to opet pada u vodu jer bi eventualna potpora tome zakonu da Hrvati mogu birati svoje predstavnike bila predstavljena kao razlog za njihovu eutanaziju. Zakon o VSTV-u, koji je već prošao kroz Vijeće ministara, nije naišao na podršku u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Kao što je to već ranije istaknuto, jedan glas bio je presudan za njegovo odbijanje. I to zbog nelegitimnog hrvatskog izaslanika u Domu naroda. Premda su postojali amandmani koji su mogli unaprijediti zakon, odbijanje u Domu naroda jasno upućuje na to da europski put BiH, barem u ovom trenutku, nije prioritet za bošnjačke stranke te srpsku političku "trojku". Čak iako drugima šalju packe o tome. Slično tome, Zakon o Sudu BiH, koji su predložili različiti politički akteri, također nije naišao na podršku u Parlamentu. Prijedlog Predraga Kojovića omogućio bi osnivanje posebnog prizivnog odjela. Zakon je bio usklađen s preporukama Venecijanske komisije, no iznenađujuće je odbijen u Zastupničkom domu. I to od partnera koje njegova stranka i stranke "trojke" nazivaju proeuropskim. PDP-a, SDS-a te stranke Nebojše Vukanovića. Sličan prijedlog izaslanice Marine Pendeš danas se razmatra u Domu naroda, gdje još uvijek postoji nada da će steći potrebnu podršku. Međutim, činjenica da oporba iz Republike Srpske, s određenim strankama iz Federacije BiH, nije podržala druge prijedloge upućuje na duboko ukorijenjene političke nesuglasice koje sežu daleko izvan pravnih i tehničkih aspekata predloženih zakona. I više se vezuju uz nacionalne agende. Iako se mnogi slažu da bi Zakon o Sudu BiH mogao značajno poboljšati rad pravosudnih institucija i osigurati neovisnost sudstva, politička situacija u BiH čini daljnji napredak gotovo nemogućim. Pitanja poput sjedišta ili pak utjecaja i dalje dominiraju političkom raspravom, dok ključni zakoni koji bi trebali omogućiti napredak zemlje prema EU ostaju na čekanju.
Izborni zakon test odnosa
Osim tih zakona, ključnu prepreku u političkom procesu predstavlja i Izborni zakon BiH, koji je također na dnevnom redu Doma naroda Parlamenta BiH. Iako bi ovaj zakon mogao unaprijediti odnose između Hrvata i Bošnjaka, postoje ozbiljne političke prepreke koje sprječavaju njegovu provedbu. Bošnjački predstavnici smatraju da bi prijedlog Marine Pendeš mogao ugroziti prava građana, pa čak i Bošnjaka, čak iako je Ustavni sud BiH već prije donio odluku koja potvrđuje da prijedlog ne povređuje vitalne interese bošnjačkog naroda. Prigovori na Izborni zakon također se odnose na usklađivanje s odlukama Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić - Finci", prema kojem bi trebala biti omogućena kandidatura svih građana BiH, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Iako su ti prigovori opravdani u određenom kontekstu, stručnjaci sugeriraju da bi izmjene Ustava BiH bile nužne kako bi se u potpunosti proveli zahtjevi iz ovog slučaja. A što se nije dogodilo od Daytona do danas. U svakom slučaju, političke stranke koje blokiraju ove zakone zapravo zadržavaju BiH u političkoj stagnaciji, ne dopuštajući joj da napravi ključni korak prema europskoj integraciji. Zemlja je stoga u začaranom krugu političkih nesuglasica koje koče njezin europski put. S obzirom na duboke političke podjele, čini se da BiH još uvijek nije spremna za provedbu reformi koje su ključne za njezin budući uspjeh. Jer bi to posve sigurno značilo gubljenje popularnosti u svom nacionalnom toru.
