Iran protiv Izraela, SAD protiv Irana, Izrael na Gazu, Rusi u Ukrajini... Sukobi u svijetu tinjaju na sve strane, države se naoružavaju, događaji se izmjenjuju munjevitom brzinom. U mnoge se uvukla tjeskoba, Treći svjetski rat spominje se češće nego ikad, sve skupa ulijeva strah u kosti. Hoće li stvarno početi Treći svjetski rat, pitali smo stoga umjetnu inteligenciju, kad se već čini da ona obična, prirodna, svijet vuče u propast. Odgovor Chat GPT-a malo nas je umirio. "Trenutačno ne postoje jasni dokazi da će uskoro početi Treći svjetski rat. Iako ima mnogo globalnih tenzija (npr. sukobi u Ukrajini, na Bliskom Istoku, rivalstva velikih sila poput SAD-a i Kine), većina analitičara i diplomata se trudi spriječiti upravo takav globalni sukob. Jer u modernom dobu, svjetski rat značio bi ogroman gubitak života i moguće nuklearne posljedice — nešto što nitko ozbiljan ne želi", rekao nam je.
Ipak, ako bi on krenuo, zanimalo nas je, po kojim bi scenarijima bi počeo. "Ne postoji čvrsta prognoza, ali politički i vojni analitičari često razmatraju nekoliko potencijalnih scenarija koji bi mogli pokrenuti sukobe većih razmjera, uključujući potencijalni Treći svjetski rat. Evo pet najčešće spominjanih žarišta i scenarija:
1. Kina – Tajvan / SAD – Kina: Kina odluči vojno napasti Tajvan, kojeg smatra svojom odmetnutom pokrajinom. SAD (koji podržava Tajvan vojno i politički) odgovara vojnom intervencijom. U sukob bi se mogle uključiti i Japan, Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zemlje iz pacifičkog saveza (AUKUS). Rizik je visok, zbog ekonomskog rivalstva, vojne utrke i sve agresivnije kineske retorike.
2. Rusija – NATO (najvjerojatnije preko Baltika ili Poljske): Rusija (nakon Ukrajine) potencijalno testira granice NATO-a napadom na neku od baltičkih zemalja (Estonija, Latvija, Litva), ili pokuša destabilizaciju Poljske. Budući da su te zemlje članice NATO-a, aktivira se članak 5 – 'napad na jednog je napad na sve'. Rizik je srednji do visok, ovisi o ishodu rata u Ukrajini i stanju unutar Rusije.
3. Izrael – Iran (širi Bliski istok): Sukobi se nastavljaju kroz zračne udare, raketne udare i kibernetičke napade, sa ili bez direktnog i dugotrajnog upletanja SAD-a ili drugih supersila. Mogući proxy rat. Rizik je srednji. Tenzije su su stalne, ali svi akteri znaju kolika je cijena eskalacije", kaže GPT i navodi još dvije potencijalne točke žarišta.
4. Sjeverna Koreja – Južna Koreja / SAD: Sjeverna Koreja ispali projektil na američke ili južnokorejske ciljeve, ili izvede invaziju. SAD i Japan odgovaraju vojno. Kina bi bila prisiljena birati stranu, što bi dodatno zakompliciralo situaciju. Rizik je nizak do srednji — režim u Pjongjangu koristi prijetnje kao taktiku preživljavanja, ali greška je uvijek moguća.
5. Kibernetički rat eskalira u oružani sukob: Velika zemlja (npr. Rusija, Kina, Iran) izvede masovni kibernetički napad na infrastrukturu SAD-a, Europe ili Japana (struja, voda, zdravstvo). Ako napad uzrokuje žrtve, može se tretirati kao "ratni čin", što otvara put za fizičku odmazdu. Rizik je rastući — granice između "kibernetičkog" i "pravog" rata su sve tanje", kaže GPT.
Kaže da većina analitičara vjeruje da bi potencijalni Treći svjetski rat bio regionalni sukob koji izmakne kontroli, eskalacija između velikih sila kroz saveznike (proxy ratovi) ili veoma razoran zbog tehnologije (dronovi, AI, nuklearno oružje). "Ali dobra vijest je: niti jedna velika sila trenutačno ne želi direktan rat jer bi cijena bila katastrofalna za sve", zaključuje.
