O prijedlogu Zakona o mirovinskom osiguranju u Hrvatskoj raspravljalo se u Saboru početkom ovoga tjedna, a značajan dio rasprave vrtio se upravo oko ovog prijedloga. Spomenuti Zakon trebao bi stupiti na snagu 1. srpnja, no neki dijelovi mirovinske reforme nastupit će kasnije. Mogućnost rada na puno radno vrijeme bila bi omogućena od 1. siječnja sljedeće godine.
Radi 35.300 umirovljenika
Prema tom prijedlogu korisnicima starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i obiteljske mirovine s navršenih 65 godina života bio bi omogućen rad na puno, osmosatno radno vrijeme. Uz punu plaću, tako zaposleni umirovljenici dobivali bi i 50 posto mirovine, piše N1.
Nakon mirovinskih reformi 2019. i 2023. godine u Hrvatskoj je omogućen rad umirovljenika do polovice punog radnog vremena i isplatu punog iznosa mirovine. Mogućnost rada na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine do sada su imale samo umirovljene djelatne vojne osobe i policijski službenici, ako su korisnici starosne mirovine. Sada će to biti omogućeno znatno većem broju umirovljenika.
Valja očekivati da će time biti i više zaposlenih umirovljenika nego što ih je sada. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, početkom svibnja bilo je oko 35.300 zaposlenih korisnika mirovine.
"Zašto bi netko dao pola mirovine?"
U dvjema umirovljeničkim strankama smatraju kako bi Vlada, umjesto davanja mogućnosti da rade i nakon odlaska u mirovinu, trebala umirovljenicima pomoći povećanjem mirovina. Predsjednik stranke Blok umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika kaže da je ovo jedna u nizu katastrofalnih mjera Vlade namijenjenih umirovljenicima.
"Prvo se nameće logično pitanje zbog čega bi netko, ako je odlučio raditi nakon odlaska u mirovinu, trebao nekome pokloniti pola svoje mirovine. Svugdje u svijetu mnogi ljudi rade i nakon umirovljenja, ali ne iz istog razloga kao u Hrvatskoj. Ovdje je to nužnost zbog preživljavanja i nedostatne mirovine za normalan život, dok u svijetu ljudi u mirovini rade kako bi si priuštili neko putovanje ili nekakav drugi nadstandard. Ovo sada je ista glupost kao i mogućnost da se uz punu mirovinu radi na pola radnog vremena. Zašto onda umirovljenik ne bi mogao raditi i cijelo radno vrijeme uz punu mirovinu", pita se Špika.
"Neka Vlada riješi glavni problem"
U nizu zemalja, dodaje, radni vijek se produžuje, neke najavljuju da će ga produžiti do 72 godine te smatra da će i Hrvatska kad-tad učiniti isto.
"Ne možemo ignorirati činjenicu da se životni vijek produžuje i da je sve više poslova koje ljudi mogu raditi i nakon 65. godine. Međutim, ne mogu to svi koji žele, nego oni koji se dogovore s poslodavcem. A to znači da poslodavac može po svojoj volji dopustiti određenim osobama da rade i nakon 65. godine, što otvara prostor za korupciju. U privatnom sektoru, koji uvijek traži mlađe, brže i bolje, ostat će malotko od starijih. No u državnim službama će i nakon 65. godine ostati oni poslušnici koje narod s pravom zove uhljebima", smatra Špika.
Najviše umirovljenika, kaže, radit će na puno radno vrijeme u trgovinama i to poslove poput slaganja robe na police.
"Ti poslovi nisu naročito dobro plaćeni, a silom prilika radit će ih i ljudi s visokom stručnom spremom i 40 godina staža. Primjerice, učitelj s 500-600 eura mirovine s kojom se ne može preživjeti. To nije dobra mjera za umirovljenike. Neka Vlada riješi glavni problem i poveća mirovine, ali za to nema političke volje", ustvrdio je Špika.
"Koja je svrha odlaska u mirovinu?"
Da su niske mirovine najveći problem smatra i Lazar Grujić, predsjednik Stranke umirovljenika(SU).
"Vlada je u ovom zadnjem paketu mjera pomoći priznala da je u zoni siromaštva oko 800 tisuća umirovljenika jer je za njih predvidjela pomoć. Kada idemo u mirovinu, idemo jer smo odradili svoj radni vijek ili zato što smo bolesni. U mirovini bi trebali živjeti i uživati kao i umirovljenici drugdje u Eurpskoj uniji koji imaju solidne mirovine. A kod nas ljudi odlaze u mirovinu pa onda nastavljaju raditi. Koja je onda svrha odlaska u mirovinu", pita se Grujić.
Rad umirovljenika bi, po njegovom mišljenju, trebalo ostaviti u zoni odnosa između poslodavca i zaposlenika, ovisno o njegovim sposobnostima.
"Pa ako je poslodavac zainteresiran, neka ga primi u radni odnos ako ovaj to želi. Država se u to ne bi trebala miješati, nego samo otvoriti mogućnost da se poslodavac i radnik dogovore o uvjetima. Mi smo protiv ovog prijedloga i inzistiramo da sadašnja i buduće vlade riješe problem siromaštva umirovljenika, odnosno malih mirovina" poručuje Grujić.
