Zakoni o VSTV-u i o Sudu BiH temelji su za daljnji napredak k članstvu u Europskoj uniji, a Izborni zakon za ukupnu stabilizaciju prilika u zemlji, no suočavaju se s ozbiljnim preprekama u Parlamentu BiH. Utrka za obaranje europskih zakona, koju vode politički partneri, sve više postaje jasno političko nadmetanje gdje se, uime populizma i političkih interesa, “proeuropske” stranke često protive zakonima, apsurdno je, koji bi mogli osigurati taj europski napredak.
Tako se, s jedne strane, političari nazivaju proeuropskima, dok istodobno svojim postupcima blokiraju ključne reforme, ostavljajući BiH u političkoj i pravnoj stagnaciji. Državni ministar pravosuđa Davor Bunoza, čije je ministarstvo autor sadržaja tih zakona, poziva na zaokret koji bi posve drukčije oblikovao cijeli politički, ali i društveni ambijent u zemlji.
Večernji list: Možete li objasniti situaciju koja se događa sa Zakonom o VSTV-u i Zakonom o Sudu BiH, ključnim zakonima za nastavak europskog puta BiH, koji nisu dobili potporu u Parlamentu BiH?
- Zakon o VSTV-u nije dobio potporu u Domu naroda BiH, odnosno jedan je glas presudio da se ne usvoji ovaj važan zakon u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Zakon o Sudu BiH, čiji je predlagač Predrag Kojović, nije dobio potporu u Zastupničkom domu BiH, dok je još uvijek na dnevnom redu Doma naroda Zakon o Sudu BiH izaslanice Marine Pendeš.
Situacija doista jest pomalo čudna, pogotovo što su predstavnici pojedinih stranaka podržavali Zakon o VSTV-u na Vijeću ministara BiH, ali nisu podržali isti zakon u Domu naroda PS BiH. Proistječe da postoje snage kojima europski put BiH ipak nije prioritet.
Večernji list: Jesu li vam objasnili što je sporno u Zakonu o VSTV-u i zbog čega su predstavnici “trojke” glasovali protiv Zakona o VSTV-u u Domu naroda?
- “Trojka” je podržala Zakon o VSTV-u na Vijeću ministara, ali nije u Domu naroda. Nije mi uopće objašnjeno, ali je na samoj sjednici Doma naroda bilo jasno - čak i da je savršeni prijedlog Zakona o VSTV-u bio na dnevnom redu, taj zakon tog dana ne bi dobio potporu. Željela se poslati politička poruka o nekoj novoj većini u Domu naroda, ali bojim se da oni koji su mislili da imaju većinu, zapravo, nisu shvatili da oporba iz Kluba Bošnjaka u pravilu ne podržava zakone koje predlažemo, a što je njihovo legitimno pravo jer nisu u vlasti i ne snose odgovornost.
I dalje smatram da se Zakon o VSTV-u morao usvojiti i eventualno poboljšavati amandmanima, čime bi BiH nastavila svoj europski put.
Večernji list: Kako komentirate amandmane koje je poslao VSTV na Zakon o VSTV-u i možete li objasniti prigovore u vezi s nacionalnim sastavom VSTV-a, o čemu se vodi debata u javnosti?
- Dio amandmana koje je predložio VSTV mogao se usvojiti i ugraditi u zakon preko amandmana. To sam javno rekao i u Domu naroda.
Što se tiče nacionalnog sastava VSTV-a, u prijedlogu zakona bile su propisane minimalne nacionalne kvote, a što je bio prijedlog radne skupine. Venecijanska komisija sugerirala nam je da se prilikom odabira članova VSTV-a, kao i nositelja pravosudnih dužnosti, vodimo, prije svega, stručnim razlozima, ali osiguravajući sve različitosti BiH, što podrazumijeva osiguranje etničkih, spolnih i regionalnih razlika. Mislim da smo to u prijedlogu Zakona o VSTV-u i propisali. Prijedlog Zakona o VSTV-u je, zapravo, propisivao transparentniji način izbora članova VSTV-a, nositelja pravosudnih dužnosti, veću odgovornost članova VSTV-a, pravedniji način ocjenjivanja nositelja pravosudnih dužnosti i sl. Ipak, praktički, jedan je glas u Domu naroda presudio da se BiH ne vrati na europski put.
Večernji list: Kako komentirate da Zastupnički dom PS BiH nije podržao Kojovićev prijedlog Zakona o Sudu BiH i kakva je sudbina prijedloga Zakona o Sudu izaslanice Marine Pendeš?
- Oba prijedloga Zakona o Sudu BiH gotovo su identična prijedlogu Zakona o Sudu Ministarstva pravosuđa BiH. Žao mi je što nije podržan prijedlog Zakona o Sudu BiH u Zastupničkom domu jer je isti prijedlog zakona osiguravao neovisniji drugostupanjski sud, kao i jasnije nadležnosti Suda BiH. Bio sam iznenađen da oporba iz RS-a nije podržala ovaj zakon. Ne znam što je uzrok tome, pogotovo što prigovore koje sam čuo u Zastupničkom domu ne smatram dovoljnim razlogom da bi se moglo kazati da je ovo loš prijedlog zakona ili da se ovaj zakon ne može poboljšati eventualno kroz amandmansku fazu. Nadam se da će parlamentarci podržati još uvijek aktivni prijedlog Zakona o Sudu BiH izaslanice Marine Pendeš u Domu naroda jer je isti prijedlog zakona usklađen s mišljenjem Venecijanske komisije.
Večernji list: Na dnevnom redu Doma naroda PS BiH nalaze se izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, prijedlog izaslanice Marine Pendeš. Kako komentirate prigovore bošnjačkih predstavnika na ovaj prijedlog Izbornog zakona?
- Prijedlog Izbornog zakona Marine Pendeš, ako bi bio usvojen, djelomično bi riješio određene stavove Ustavnog suda BiH u vezi s legitimnim predstavljanjem konstitutivnih naroda, barem kada govorimo o Predsjedništvu BiH. U svojoj odluci U:3/17 Ustavni sud BiH je utvrdio da prijedlog biranja članova Predsjedništva, kao što se predlaže u prijedlogu Izbornog zakona Marine Pendeš, ne povrjeđuje vitalni interes bošnjačkog naroda. Prigovori bošnjačkih predstavnika na prijedlog Izbornog zakona su isti prigovori koje je ranije razmatrao Ustavni sud BiH u navedenoj odluci, i koji su se pokazali neosnovanima.
Večernji list: Kako komentirate prigovore da prijedlog Izbornog zakona Marine Pendeš nije u skladu s odlukama Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić - Finci”?
- Mogu samo navesti ono što je i Ustavni sud BiH u odluci U:3/17 naveo kada je razmatrao ovaj prigovor, a to je da je za provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava potrebno prvo izmijeniti Ustav BiH, a tek onda Izborni zakon. Za provedbu stavova Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda nije potrebno mijenjati Ustav BiH. Odluke Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta “Sejdić - Finci” i dr. upućuju na potrebu da se na svim razinama u BiH osigura svima pravo na kandidaturu i pravo da imaju mogućnost biti izabrani na svim razinama vlasti. Stavovi Europskog suda za ljudska prava nisu protivni stavovima Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda na onim mjestima gdje se štite vitalni interesi konstitutivnih naroda.
Večernji list: Kako komentirate smanjenje utjecaja stranaca u političkom životu BiH, ponajprije SAD-a, te nekog birokratiziranja iz EU-a?
- Moram priznati da imam korektnu suradnju s međunarodnim predstavnicima te da nam doista pomažu u pronalaženju prihvatljivijih rješenja. Naravno, postoje situacije kada se ne slažemo o nekim stvarima. Međutim, smatram da je veći problem kada domaći političari odbijaju razgovarati, pregovarati i tragati za prihvatljivim rješenjima nadajući se da će netko treći nametnuti neko rješenje, a kojim uvijek netko nije zadovoljan. omu naroda. Nije mi uopće objašnjeno, ali je na samoj sjednici Doma naroda bilo jasno - čak i da je savršeni prijedlog Zakona o VSTV-u bio na dnevnom redu, taj zakon tog dana ne bi dobio potporu.
